Hrvatska prihvata da se izdvajanje za obranu poveća na pet posto BDP-a jer je to nešto što je nužno i u njenom interesu s obzirom na geopolitičke okolnosti, izjavio je u petak u Briselu predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
ADVERTISEMENT
“Mi smo spremni u idućem razdoblju povećati izdvajanje za odbranu i prihvatili smo tih pet posto kao nešto što je nužno, ne zato što je to nečiji hir, nego zato što je došlo do bitno izmijenjene sigurnosne situacije u svijetu”, rekao je Jandroković koji učestvuje na Parlamentarnom samitu NATO-a koji se u organizaciji dvaju domova belgijskoga parlamenta i Parlamentarne skupštine NATO-a održava u Briselu.
Jandroković je istaknuo da je povećanje troškova za odbranu u hrvatskom interesu, da je riječ o preventivi, a ne o tome da bi Hrvatska željela nekoga ugroziti ili napasti.
“Postoje nove ugroze i prijetnje i države koje nisu prijateljski orijentirane prema saveznicima NATO-a i Europskoj uniji, pa i u našem susjedstvu se naoružavaju”, rekao je predsjednik Sabora.
Jandroković je u svom govoru rekao da je Hrvatska od 2016. godine povećala odbrambeni budžet za gotovo 200 posto. Hrvatska je svjesna kako ta ulaganja treba nastaviti povećavati.
“Stoga će na skorašnjem samitu šefova država i vlada zemalja članica NATO-a u holandskom Den Hagu podržati prijedlog da se usuglasi novi plan izdvajanja za odbranu”, rekao je Jandroković, prenosi HRT.
Očekuje se da će čelnici država članica NATO-a na samitu sljedeće sedmice u Hagu dogovoriti novi cilj izdvajanja za odbranu u visini od pet posto BDP-a do 2032. godine. Od tih pet posto, 3,5 posto bi išlo na čisto vojne izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove za projekte koji imaju civilnu i vojnu svrhu.
Jandroković je rekao da globalno sigurnosno okruženje postaje sve složenije, o čemu svjedoči i aktualni sukob između Izraela i Irana.
“Hrvatska sukobljene strane poziva na suzdržanost, smatrajući kako treba dati priliku diplomaciji, koliko god situacija bila teška. Pritom, vrlo je važan i angažman Međunarodne agencije za atomsku energiju kada je u pitanju iranski nuklearni program, koji je legitiman razlog za zabrinutost. Istovremeno, važno je da aktualna eskalacija na Bliskom istoku ne pokoleba saveznike u sveobuhvatnoj potpori Ukrajini”, rekao je Jandroković, koji se zauzeo za nastavak pomoći Ukrajini u odbrani od Rusije.
I voditelj Delegacije Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a Dario Hrebak istaknuo je nužnost povećanja troškova za obranu.
“Hrvatska ne samo da može, nego i mora podignuti troškove na pet posto, jer smo ozbiljan partner u NATO-u”, rekao je Hrebak.
Dodao je da Hrvatska članstvom u NATO-u ima određene privilegije, dio je najvećeg sigurnosnog saveza na svijetu, a s tim idu i neke obveze koje treba ispunjavati.
Rekao je da će Hrvatska za jačanje svojih obrambenih sposobnosti iskoristiti i sredstva iz Evropske unije.
“Imali smo određena negativna iskustva u prošlosti i znamo što znači biti sigurna i slobodna zemlja te se ne treba libiti trošiti sredstva i ulagati u vlastitu sigurnost, koja ima svoju cijenu”, rekao je Hrebak.
Na samit je kao gost pozvan i predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk. On je u svom govoru, za koji je dobio veliki pljesak, iznio razloge zbog kojih njegova zemlja treba biti članica NATO-a.
“Ukrajina danas ima najjaču vojsku u Evropi i ona brani istočne granice NATO-a”, rekao je Stefančuk.